U sjeni Covid pandemije – porast obiteljskog nasilja

Povodom Međunarodnog dana za borbu protiv nasilja, koji se svake godine obilježava 25.studenog,  razgovarali smo s izvršnom koordinatoricom Udruge Domine Mirjanom Kučer, kako bismo doznali kakva je trenutno situacija po pitanju obiteljskog nasilja u Splitu, Dalmaciji, ali i cijeloj Hrvatskoj.

Evo što smo doznali.

Kučer: „Lockdown je donio povećanje poziva od 75%“

Mirjana Kučer

Situacija u Splitu, nije puno bolja, niti puno gora u odnosu na ostale gradove u Hrvatskoj.

Pod okriljem udruge Domine, u Splitu već godinama djeluje besplatno savjetovalište za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje, a koje žrtvama nasilja nastoji pružiti pravnu, psihološku i drugu pomoć. Od početka pandemije, navedeno je savjetovalište korisnicima bilo dostupno putem telefona, e-maila i društvenih mreža gotovo svaki dan od 0 do 24 sata.

„Prvih 15 dana od proglašenja mjera potpune izolacije nije bilo poziva. Nakon petnaest dana počinju prvi pozivi i mi praktički bilježimo povećanje poziva od 75%. Žene koje su preživjele nasilje u obitelji, odnosno u partnerskoj vezi, pored nevolje koja ih je zadesila unutar njihova doma, istovremeno zbog ekonomske situacije na koju se odrazila pandemija ostaju i bez osnovnih egzistencijalnih uvjeta. To znači bez posla i bez mjesta stanovanja. Istu dinamiku događanja bilježi i UN Women, koji je eskalaciju nasilja u obitelji proglasio pandemijom u sjeni. Dakle, Split, odnosno Hrvatska tu definitivno „prati“ globalne trendove.“- napominje Kučer.

Premda bi sa popuštanjem mjera izolacije bilo za očekivati da trend poziva za neki oblik podrške i pomoći krene opadati, njegov se rast nastavio i tijekom ljeta. Usporedbe radi, tijekom 2019.godine, u savjetovalištu je evidentirano 195 sati pružanja nekog od oblika podrške korisnicima, dok je tijekom ove godine samo do danas broj sati prešao 600.

„Odgovarajući na nastale potrebe, mi smo u udruzi Domine praktički od travnja, uz redovne programe savjetovanja i osnaživanja, razvili i neformalni krizni centar te uvele materijalnu i financijsku podršku ženama, kao i terenske posjete osobama koje zbog dobi, bolesti, financijske situacije ili bilo kojeg drugog razloga, ne mogu osobno doći u naše savjetovalište u Bosanskoj 4.“ – ističe Kučer.

Unatoč činjenici da raste svijest o nasilju nad ženama i u obitelji, što dijelom utječe i na porast prijava nasilja kao kaznenog djela, izvršna koordinatorica udruge Domine, nije zadovoljna sustavom podrške:

„Sustav se, osobito u Splitu i Županiji, jako se sporo mijenja i ne pretjerujem kad kažem da je među gorima u Hrvatskoj. Važno je pritom naglasiti da se nasilju kao važnom društvenom problemu možemo suprotstaviti jedino zajedno kroz suradnju svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih pružatelja usluga prevencije i zaštite. No realna slika je daleko od toga.“

Kao dokaz tome Kučer ističe kako za potrebe žrtava nasilja postoji jedno, ali uistinu potkapacitirano skolnište:

„Postoji jedno jedino autonomno savjetovalište za žene preživjele nasilje i žrtve nasilja u obitelji, te savjetovališta i odjel podrške za sve žrtve te za svjedoke kaznenih djela. Nema kriznog centra niti dežurnog SOS telefona. Pri tome nema definirane politike podrške ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji, a izdvajanja iz gradskog proračuna (ove godine 0,00 kn) i županijskog su sramotno niska. Problem je naravno i dosljedna primjena Istanbulske konvencije za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji, koja je u velikoj mjeri izostala od kad je prije dvije godine Konvencija stupila na snagu.“

„Princip je isti, sve su ostalo nijanse“

Budući ova godina još teče, brojke nisu službene no veliki je problem i neevidentiranje svih prijava nasilja, što će se sigurno odraziti na godišnju statistiku, koja ionako nije pouzdana jer ne postoje standardi praćenja nasilja, tvrdi Kučer, pri čemu uporište nalazi u rezultatima istraživanja koje su Domine provodile od 2015. do 2017. godine:

„Pri tome su brojni oblici nasilja nad ženama nevidljivi, jer se događaju izvan kruga obitelji. To su npr. silovanja, nametljiva ponašanja i brojna druga kaznena djela koja se naprosto statistički ne vode kao nasilje nad ženama, jer takva statistika ne postoji. Dakle ako vam se nasilje i seksualno uznemiravanje dogodilo na radnom mjestu jer ste žena, to nije evidentirano. Ako vas je netko pratio na putu iz škole ili fakulteta ili vam šalje opskurne poruke putem društvenih mreža, to nije evidentirano kao nasilje nad ženama. Unatoč tome, nasilje u obitelji je među najprijavljivanijim kaznenim djelima. Tome djelomično pridonosi činjenica da je prekfalificirano iz prekršajnog u kazneno djelo.“

 Pandemija Covid 19 = pandemija nasilja u sjeni

Eskalacija nasilja u uvjetima izolacije izazvane krizom zbog pojave virusa je posljedica, ističe Kučer te dodaje kako uzroke treba tražiti u njegovanju kulture nasilja te tradicionalnih rodnih uloga prema kojima su žene druge, podređene, manje vrijedne ili ekonomski ovisne:

„Muškarci su oni koji su jači, „prirodno“ agresivniji, dominantniji – sve su to stereotipi koji jednako opterećuju žene kao i muškarce. Odgovor je mijenjanje sustava društvenih vrijednosti. Ne kulturi nasilja, da promijeni obrazovnog sustava, donošenju odgovornih socijalnih politika, uvođenju rodno osjetljivog proračuna, financiranju izvaninstitucionalnih pružatelja socijalnih usluga direktno iz proračuna, reformi sustava socijalne skrbi te pravosuđa. Sustav koji ovisi o pojedincu zapravo i nije sustav. Ne postoji i prividno je djelotvoran.“

Postali smo krizni centar

Situacija u kojoj su sada uz mjere koje provode, Domine su pretvorile u krizni centar, prvi takve vrste u Dalmaciji. U dogovoru s građanima i iznajmljivačima apartmana iznalazile su smještaj za žene i druge žrtve nasilja u obitelji, što do sada nije napravio nitko u Hrvatskoj, otkriva Kučer:

„To je model koji bi recimo jedna odgovorna lokalna vlast mogla i još uvijek može provoditi. Da je političke volje i odgovornog upravljanja zajednicom u kojoj živimo. Naravno da su naši kapaciteti skromni i nismo uvijek, koliko god to željele u mogućnosti svima odgovoriti s jednakom učinkovitošću i to nam je najteže. Treba nam sigurna i dostatna financijska podrška. Paradoksalno, žrtava nikad više, novaca za izvaninstitucionalne servise podrške sve manje.“

Od početka krize izazvane Covidom 19 stjecajem okolnosti Domine nisu mogle ostati gluhe na pozive brojnih žena da budu tu za njih kad im je podrška i pomoć bila potrebna i kad je nije bilo na drugom mjestu, priča nam Mirjana Kučer:

„Mi smo tu da ih čujemo, da ih slušamo, podržimo u odluci koju su donijele za sebe, pomognemo im da nađu nužni smještaj ili odu na neko sigurnije mjesto gdje će skupiti snagu za novi početak, da osiguraju novac za stanarinu, prijevoz, lijekove, drva za ogrjev, da im napišemo preporuku za posao ili ih na neki drugi način ekonomski osnažimo. Pomažući njima zapravo pomažemo sebi, jer svaka ta žena nije neka druga, ona je jedna od nas i sutra ona može biti na našem, a mi na njezinom mjestu.“

Priča ženske solidarnosti i podrške je ono što pokreće rad udruge Domine i svaki osmijeh i izraz olakšanja na licu žene veliki je motiv za ustrajanje u hodu naprijed. Na sreću, svakodnevno im se u radu priključuje sve veći broj volonterki i volontera, građana i građanki koje žele biti dio ove priče i ne prihvaćaju nasilje kao odgovor na probleme, kaže Kučer:

„Divan primjer suradnje bio je privremeni smještaj dvoje starijih roditelja iz jednog grada iz Splitsko-dalmatinske županije koji se od planirana dva dana pretvorio u dva mjeseca. Trošak smještaja podijelile su Domine, nadležni centar za socijalnu skrb, grad i sam vlasnik agencije preko koje smo osigurale smještaj. Na kraju, posebno zadovoljstvo je gledati napredak i promjenu na bolje u onome što radite i dijeliti zajedničku misiju boljeg društva za sve!“

Svi koji žele pomoći radu udruge Domine, mogu ih kontaktirati putem njihove službene web stranice, društvenih mreža, na telefone udruge 021 344 688; 021 537 272 i 099 602 22 65 ili putem maila na udrugadomine@gmail.com ili domine@domine.hr.